Pohod članova našeg bratstva FSR-a Domu u Mirkovcu, 26. studenog 2011.
U tom Domu živjela je i pokojna s. Božena Hemar, koja je umrla koncem kistopada ove godine.
Nalazi se na sljedećoj poveznici.
http://fsr-kaptol.hr/2011/12/08/trajna-formacija-fsr-a-prosinac-2011/
Nalazi se na sljedećoj poveznici.
http://fsr-kaptol.hr/2011/11/07/trajna-formacija-fsr-a-studeni-2011/
Mir i dobro.
Sretan Božić i Nova godina!
„I dok su bili ondje, navršilo joj se vrijeme da rodi. I porodi sina svoga, prvorođenca, povi ga i položi u jasle jer za njih nije bilo mjesta u svratištu“ (Lk 3, 6-7). O Bože, kako si velik, kad si postao tako malen za nas ljude! Klanjamo ti se Bože, Isuse Kriste, tebi malom Djetetu, Božiću, i zahvaljujemo ti na neizmjernoj ljubavi prema nama ljudima! Pomozi nam da tvoju ljubav prenosimo na ljude oko sebe: u svoje obitelji, na radna mjesta, svugdje! – Mjesna vijeća svetoduških bratstava FSR-a i Frame žele i čestitaju sretan i radostan Božić svim članovima ovih dvaju bratstava, a posebno bolesnima i starima! Božićnu čestitku upućuju fra Ljudevitu Maračić, provincijalu, gvardijanu, redovnicima, župnicima, klericima i sjemeništarcima samostana Svetog Duha, sestrama klarisama u Mikulićima i ostalim redovnicama u župi sv. Antuna Padovanskoga! Svima žele mnogo Božjeg blagoslova, mira, radosti, ljubavi i zdravlja u novoj 2012. godini!
Fsr listić prosinac 2012
23. listopada 2011. u samsotanu Sv.Antuna Padovanskog naš fsr tradicionalno se angažirao u izradi i prodaji kolača u svrhu pomoći misija a ujedno je to i prilika za susret sa župljanima i jedan od načina djelovanja u župi.
Članovi FSR-a sa Svetog Duha u duhovnim vježbama kod sestara karmelićanki BSI na Vrhovu u Zagrebu, 14-16. listopada 2011.
Zajedničko druženje nakon večernje Mise na blagdan sv. Elizabete Ugarske, zaštitnice FSR-a, u vjeronaučnoj dvorani na Svetom Duhu, 17. studenog 2011.
Prodaja kolača na Misijsku nedjelju uspjela
Članovi našeg bratstva FSR-a prodavali su na Misijsku nedjelju, 23. listopada 2011., kolače koje su sami pripremili u korist misija i misionara, i to u vjeronaučnoj dvorani poslije Misa koje su se slavile u crkvi sv. Antuna u 7-8-9,15-10,30 i u 12 sati. Za večernju Misu više nije bilo kolača. U prodaju kolača uključili su se i članovi Frame. Prihod od prodanih kolača iznosi: 9.182,00 kn. Ako se tome pribroji i 1.070,00 kn, što je dobiveno od FSR-a, članova Papinskih misijskih djela, na mjesečnom sastanku, 30. listopada, onda je ukupni iznos za misije i misionare Reda franjevaca konventualaca: 10.252,00 kn. Bogu hvala! Ipak, nešto manje nego prošle godine. Prigodom prodaje kolača prodano je i 50 primjeraka misijskog časopisa „Radosna vijest“.
Preminula Emanuela de Nunzio
10. studenog 2011. preminula je Emanuela de Nunzio (82), bivša generalna ministra FSR-a. Sprovod je bio 12. studenog u njenom rodnom mjestu Rodi Garganico u Pugli (Italija). Ona je bila generalna ministra FSR-a u dva mandata po 6 godina, od 1990. do 2002. godine. Sudjelovala je u izradi novog Pravila i Konstitucija FSR-a. Bila je vrlo aktivna u FSR-u, ali i vrlo pobožna žena. Sudjelovala je u sv. Misi našega svetoduškog bratstva, 14. listopada 2001., u crkvi Svetog Duha. Tom prigodom Emanuela je snažno naglasila potrebu bratskog života u FSR-u. Rekla je: „Bez bratskog života nema bratstva“. Zahvalni smo Emanueli de Nunzio na svemu što je učinila za FSR. Molit ćemo dobrog Boga za pokoj njene plemenite duše.
Franjevačka mladež dala obećanja
13. studenog 2011., pod Misom u 19 sati u crkvi sv. Antuna koju je predvodio far Igor Horvat, područni asistent i župnik u Mađarevu, u koncelebraciji četiri asistenta, 11 djevojaka i mladića bratstva svetoduške Frame dalo je svoja obeća- nja, da će nasljedovati Isus po primjeru sv. Franje Asiškoga: Toni Akrap, Anamarija Buneta, Sabina Koljaj, Monika Marković, Darko Miočić, Ivana Linde, Marija Maras, Franciska Palić, Antonija Perković, Zvonimir Pervan i Filip Vrbanić. Zanimljivo je istaknuti da je Toni Akrap dao obećanja prvi put, da je Anamarija Buneta došla iz Frame u Rijeci (Žabica) i Antonija Perković iz Frame u Livnu (studij u Zagrebu). – Ovim obećanjima prethodila je duhovna obnova u Mađarevu, 11.-13. studenog, koju je vodio fra Ivan Penava, duhovni asistent, na temu „Gospodine, nauči nas moliti!“ (Lk 11,1). U predvečerje polaganja zavjeta svetoduška Frama se družila s Framama iz Novog Marofa i Mađareva, a pridružili su im se i njihovi asistenti fra Martin Dretvić i fra Igor Horvat. – Izbori za mjesno vijeće svetoduške Frame su 23. studenog. – Inače, svetoduška Frama krenula je u akciju posjeta srednjim i osnovnim školama u župi sv. Antuna, kako bi upoznali mlade ljude s aktivnostima Frame i uključili ih u Framu. Tako, do sada su već bili u prvim razredima gimnazije i ekonomske škole „Benedikt Kotruljević“, te u osmim razredima OŠ Ivan Cankar i Medvedgrad. (Prema dopisu fra Ivana Penave). Čestitamo na danim obećanjima!
Održana sjednica vijećâ FSR-a i Frame
Pod vodstvom Štefice Kralj, ministrice FSR-a, održana je 28. listopada u 17,30 sati sjednica svetoduških mjesnih vijećâ FSR-a i Frame. Razgovaralo se o doga- đajima koji predstoje i za FSR i za Framu, te o zajedničkim akcijama karitativne naravi (posjet bolesnim članovima FSR-a, adventska akcija prikupljanja namirnica i higijenskih potrepština za siromašne). – Franjevačko popodne bit će u nedjelju, 11. prosinca: u 16,30 sati franjevačka krunica, u 17 sati Misa koju će predvoditi fra Ivan Penava, poslije Mise rad po grupama. – Bilo je riječi i o zaje- dničkom biranju svetaca i igranju tombole na blagdan Bogojavljenja, 6. siječnja 2012. Već sada treba razmišljati, kako pripremiti i svece zaštitnike i tombolu.
Umrla Božena Hemar, članica bratstva FSR-a
28. listopada 2011. umrla je u zabočkoj bolnicu Božena Hemar r. Zimmermann. Sprovod je na Krematoriju vodio, u odsutnosti fra Augustina duhovnog asistenta koji je istog dana bio na sprovodu svojoj teti u Hercegovini, 4. studenog u 12,15 sati, fra Michael Pavić. Poslije sprovoda fra Michael je slavio pogrebnu Misu u crkvi sv. Antuna u 13,45 sati. Kako na sprovodu tako i na Misi bili su i članovi FSR-a. – Božena je rođena 20. prosinca 1942. u Zagrebu od oca Zvonimira i majke Ljudmile r. Bolf. Bila je zaposlena u „Vjesniku“ kao grafičar. U FSR na Svetom Duhu stupila je 1969. godine, a zavjete je položila 1970. godine. Od 1992. godine pa do smrti bila je štićenica Doma u Mirkovcu kod Začretja. Prvi posjet članova našeg bratstva FSR-a bolesnoj Boženi u Mirkovcu bio je, prema listiću „Svetoduška zajednica“, 10. kolovoza 1996. Poslije toga zaredali su posjeti svake godine, a katkad i po dva puta godišnje. Članovi FSR-a zavoljeli su Boženu kao što je i ona njih voljela. – Bila je pobožna i mnogo je molila, posebno krunicu. – Iskrenu sućut izražavamo njenom sinu Eduardu, te bratu Josipu i sestri Mariji koji žive u Americi! Članovima FSR-a preporučujemo u molitve plemenitu dušu Božene!
Svečani zavjeti i đakonsko ređenje
U nedjelju, 27. studenog 2011., dva klerika naše Provincije franjevaca konventualaca položit će svoje svečane (doživotne) zavjete u ruke fra Ljudevita, provincijala, pod Misom u 10,30 sati. A zavjetovanici su: fra Željko Klarić i fra Josip Petonjić. – Fra Željko je rođen 26. prosinca 1986. u Jajcu (BiH), jednostavne zavjete položio je 8. rujna 2007. u Cresu; bogoslovne nauke pohađao je u Zagrebu i Rimu (završio). – Fra Josip Petonjić rođen je 8. rujna 1987. isto u Jajcu, jednostavne zavjete položio je 8. rujna 2007. u Cresu: bogoslovne nauke još pohađa u Zagrebu. Fra Željku i fra Josipu čestitamo na polaganju svečanih zavjeta! I preporučujemo ih članovima FSR-a u molitve, da ustraju u pozivu! – Osim toga fra Željko Klarić primit će red đakonata u subotu, 3. prosinca 2011., u zagrebačkoj katedrali pod misom u 10 sati. Velik je to dan za našega fra Željka, posljednja stepenica prije svećeništva. Uz želje da ovu službu vrši revno, fra Željku čestitamo na đakonskom ređenju!
Došašće – advent – priprava za Božić – došašće – advent
27. studenog, s prvom nedjeljom došašća, počinje priprava za Božić. Vrijeme došašća uvijek je bilo vrijeme Božje blizine i topline: mise zornice (u crkvi sv. Antuna u 6 sati), pojačana molitva, čitanje i razmatranje Božje riječi, djela ljubavi prema bližnjima, potrebnima. Vrhunac priprave za Božić je pomirenje s Bogom u ispovijedi. – Dragica Petković nova je predsjednica karitativne grupe našeg bratstva. Zamijenila je Božicu Findrik, koja više ne može vršiti tu službu radi drugih obveza. Božici zahvaljujemo na zalaganju za bolesnike! Dragici želimo mnogo uspjeha u radu! Ona će u došašću s članovima karitativne grupe obići bolesne članove FSR-a, a možda i neke ustanove, kao Dom u Šest. dolu!
Održana sjednica mjesnog vijeća FSR-a
Pod predsjedanjem Štefice Kralj, ministrice bratstva, 15. studenog 2011. održana je sjednica mjesnog vijeća bratstva FSR-a. Bilo je riječi o proslavi blagdana sv. Elizabete Ugarske, zaštitnice FSR-a, o zajedničkom druženju na taj blagdan poslije večernje Mise uz kolače, koje treba pripremiti, i čaj. – Utvrđeno je da je uzvratni posjet našeg bratstva FSR-a bratstvu u Dubravi Bezgrješnog Začeća Marijina (Avenija Gojka Šuška 2), 24. studenog 2011. (četvrtak); u 18 sati bratstva slave zajedničku Misu, a u 18,30 sati je klanjanje pred Presvetim sakramentom, te u 19 sati zajedničko druženje. Prema tome, u crkvu u Dubravi treba doći najkasnije u 17, 45 sati. Po FSR-a, koji mogu doći na ovaj susret, da dođu! – Na sjednici je utvrđeno, da se 26. studenog (subota) pohodi Dom u Mirkovcu, iako je Božena Hemar umrla. To će biti drago i korisno štićenicima Doma. Polazak je kombijem u 14 sati ispred pučke kuhinje na Svetom Duhu. – Već su pripremljeni listići na kojima su napisana imena trećoredaca za koje će se članove FSR-a moliti u vrijeme došašća; listići će se podijeliti članovima FSR-a na mjesečnom sastanku.
Fsr listić 10-2011
Draga braćo i sestre, dragi franjevački svjetovnjaci!
Dijeleći duh iste nam franjevačke obitelji od srca i uma želimo vam blagoslovljen i radostan blagdan vaše svete zaštitnice, sv. Elizabete.
Kako nam se svima vraćati na izvore, na nepatvorene početke, zasigurno da je dio toga sadržano i u našim Pravilima. Tako su divna, bremenita – samo da ih je obdržavati!
Zato vam i naša čestitka ide kroz riječi iz vašeg Pravila:
Pozvani su zajedno sa svim ljudima dobre volje na izgrađivanje što bratskijega i evanđeoskijega svijeta
da bi se ostvarilo Kraljevstvo Božje, svjesni da “svaki onaj koji ide za Kristom, savršenim čovjekom, i sam postaje više čovjek”.
Neka stoga s punom odgovornošću obavljaju vlastite dužnosti u kršćanskome duhu služenja. (Pravilo FSR-a čl. 14)
Ništa ne treba nadodati, samo od Boga milost moliti da zaživi u nama odvažnost, hrabrost, junaštvo naših zaštitnica i majki koje evo nađosmo zajedno na još jednom umjetničkom uratku.
Mir i dobro od Gospodina žele vam vaše sestre klarise iz Zagreba
Tema 10: Drama ateističkog humanizma (EN 55-58)
Autor sažetaka i komentara: Ewald Kreuzer, FSR
U sljedećim se izvacima iz “Evangelii nuniandi” papa Pavao VI ukazao je na nove oblike ateizma i sekularizma. On razlikuje pojmove “sekularizam” i “sekularizacija”. Za nas je osobito važno razumjeti tu razliku budući da pojam “sekularan” (“svjetovni”, op.prev.) postoji i u nazivu našeg Reda (Franjevački svjetovni red, u eng. Secular Franciscan Order; op.prev.). Ova analiza koju je napravio Sveti Otac također nam pomaže razumjeti naš poseban poziv i poslanje koje imamo kao svjetovni franjevci. To će biti važna tema na Generalnom kapitulu koji se ovaj mjesec održava u Sao Paulu u Brazilu.
55. Drama ateističkog humanizma. […] S duhovne točke gledišta, čini se da je moderni svijet zauvijek uronjen u ono što je suvremeni autor nazvao “dramom ateističkog humanizma.” [usp. Henri de Lubac, Le drame de l’humanisme athée, Paris 1945] S jedne strane, u samom srcu suvremenog svijeta pojedinac nužno mora primijetiti fenomen koji je postao najupečatljivijim obilježjem toga svijeta: sekularizam. Ne govorimo ovdje o sekularizaciji, koja je zasluženo postignuće, samo po sebi pravedno i legitimno te nipošto nekompatibilno s vjerom ili religijom. Sekularizacija otkriva u stvaranju, u svakoj stvari i u svakoj pojavi u svemiru zakone koji njima upravljaju određenom autonomijom, ali s unutarnjim uvjerenjem kako je te zakone postavio Stvoritelj. Slijedom toga, posljednji je Koncil potvrdio legitimnu autonomiju kulture, a posebno znanosti. [usp. Pastoralna konstitucija o Crkvi u suvremenom svijetu Gaudium et Spes, 59] Ovdje mislimo na pravi sekularizam: koncept prema kojem svijet sam sebe objašnjava, bez ikakve potrebe za obraćanjem Bogu, koji onda postaje suvišan teret. Ta vrsta sekularizma, želeći naglasiti čovjekovu moć, vodi prema djelovanju bez Boga te čak prema negiranju Njega. Čini se da novi oblici ateizma proizlaze odatle: ateizam kojem je čovjek u središtu, ne više apstraktan ili metafizički već pragmatičan, sistematičan i militantan. Svakodnevno možemo vidjeti kako ruku pod ruku s tim ateističkim sekularizmom dolaze, u različitim oblicima, potrošačko društvo, potraga za užicima kao najviša vrijednost, želja za moći i dominacijom te diskriminacije svih vrsta: nehumana nastojanja ovog “humanizma”. S druge strane, u istom tom suvremenom svijetu, paradoksalno, nemoguće je poricati postojanje uporišta u kršćanstvu te evanđeoskih vrijednosti, barem u obliku osjećaja praznine ili nostalgije za istima. Ne bi bilo pretjerano reći kako svijet na snažan i tragičan način vapi za evangelizacijom.
56. Ne-praktični kršćani. Danas postoji velik broj krštenih ljudi koji se uglavnom nisu formalno odrekli krštenja, ali koji su potpuno indiferentni prema njemu i koji ne žive u skladu s njime. […] Često je to posljedica “iskorjenjivanja” tipičnog za naše vrijeme. To također proizlazi i iz činjenice da kršćani žive pokraj onih koji ne vjeruju te su neprekidno i pod njihovim utjecajem. Nadalje, današnji ne-praktični kršćani, mnogo više nego oni iz prošlih razdoblja, nastoje objasniti i opravdati svoj položaj navodeći unutarnju religioznost, osobnu nezavisnost i autentičnost. Tako s jedne strane imamo ateiste i nevjernike, s druge strane one koji ne prakticiraju vjeru, a obje grupe pružaju zamjetan otpor evangelizaciji. […] Ateistički sekularizam i odsutnost religiozne prakse mogu se naći među mladima i među odraslima, među onima koji vode društvo kao i među običnim ljudima, na svim razinama obrazovanja te u svim Crkvama, bilo starijima bilo novijima. Crkvena evangelizacijska nastojanja ne smiju ignorirati ova dva svijeta, niti zastati pred njima; potrebno je neprestano tražiti prikladna sredstva i jezik kojim bi se njima moglo predstaviti, ili predstavljati, Božju objavu i vjeru u Isusa Krista.
57. Dužnost Crkve. Poput Krista za vrijeme njegova propovijedanja, poput Dvanaestorice na Duhovsko jutro, Crkva također pred sobom vidi veliko mnoštvo ljudi koji trebaju Evanđelje i imaju pravo na njega, zbog Boga “koji hoće da se svi ljudi spase i dođu do spoznanja istine.” (1 Tim 2,4) Crkva je duboko svjesna svoje dužnosti da propovijeda spasenje svima. Znajući kako poruka Evanđelja nije rezervirana za malu skupinu privilegiranih ili izabranih, nego je namijenjena svakome, Crkva dijeli Kristovu bol i način gledanja na lutajuće i iscrpljeno mnoštvo kao na “ovce bez pastira” te često ponavlja Kristove riječi: “Žao mi je naroda. ” (Mt 9,36; 15,32) Ali Crkva je također svjesna da ako želi da propovijedanje Evanđelja bude učinkovito, mora svoju poruku usmjeriti u srce mnoštva, u vjerničke zajednice koje mogu i moraju svojim djelovanjem doseći ostale.
58. Male zajednice. Posljednja je Sinoda dala razumnu pozornost ovim “malim zajednicama”, odnosno “temeljnim zajednicama” jer se danas u Crkvi često o njima govori. Što su one i zašto bi trebale biti posebni korisnici evangelizacije te u isto vrijeme i sami evangelizatori? […] U nekim se regijama pojavljuju i razvijaju, gotovo bez iznimke, unutar Crkve, živeći s njom u solidarnosti, hraneći se njezinim naukom i živeći u jedinstvu s njezinim pastirima. U ovakvim slučajevima, one izviru iz potrebe da se crkveni život živi intenzivnije te iz želje i zahtjeva za humanijom dimenzijom koju veće crkvene zajednice teško mogu ponuditi, posebno u velikim suvremenim gradovima u kojima se svi gube u masi i anonimnosti. Poziv je takvih zajednica da jednostavno na svoj način budu, na duhovnoj i vjerskoj razini, nastavak malih socioloških zajednica poput, na primjer, sela i sličnih, u slavljenju, produbljivanju vjere, bratskoj djelotvornoj ljubavi, molitvi, kontaktu s pastirima. Ili pak njihov cilj može biti okupljanje radi slušanja i meditiranja nad Riječju, radi sakramenata i bratskog zajedništva, onih skupina ljudi koji su povezani zajedničkom dobi, kulturom, bračnim ili društvenim statusom: bračnih parova, mladih, profesionalnih skupina, itd.; ljudi koji su već na neki način ujedinjeni u borbi za pravdu, bratsku pomoć siromašnima, ljudskom napretku. U nekim slučajevima oni okupljaju kršćane ondje gdje nedostatak svećenika onemogućuje normalan život župnih zajednica. Sve ovo vrijedi za zajednice osnovane u Crkvi, posebno osnovane od strane biskupija i župa.
S druge strane, u drugim pak regijama “male zajednice” nastupaju u duhu ogorčenog kriticizma prema Crkvi, koju prebrzo stigmatiziraju kao “institucionalnu” i kojoj se suprotstavljaju kao karizmatske zajednice koje su slobodne od struktura i nadahnute samo Evanđeljem. Njihova su vidljiva obilježja tužiteljski stav i odbijanje vanjskih izraza crkvenosti: njezine hijerarhije i njezinih znakova. Oni se radikalno suprotstavljaju Crkvi. Slijedeći ovaj put njihovo nadahnuće brzo postaje ideološko te se često događa da postanu žrtve neke političke opcije ili trenutne ideje, a zatim i sus- tava ili čak stranke, čime riskiraju da postanu nečiji instrument. Razlika je već uočljiva: zajednice koje su se svojim duhom suprotstavljanja odsjekle od Crkve, čije su jedinstvo ranile, mogu se nazivati “temeljnim zajednicama”, no to je u takvom slučaju čisto sociološki termin. One ne mogu, osim ako se termin zloupotrijebi, biti nazivane “crkvenim temeljnim zajednicama”, čak ni ako, u isto vrijeme dok iskazuju neprijateljstvo prema hijerarhiji, tvrde da ostaju u jedinstvu s Crkvom. To ime pripada drugim skupinama, onima koje se okupljaju unutar Crkve kako bi se ujedinile u Crkvu te tako Crkvi omogućile rast. Ove će zajednice biti mjesta evangelizacije, na dobro većih zajednica, posebno biskupija. One će biti i nada za univerzalnu Crkvu u mjeri u kojoj:
- će se nadahnjivati na Božjoj Riječi i neće si dopustiti da budu zahvaćene političkim podjelama i modernim ideologijama, koje su spremne iskorištavati njihov ogroman humani potencijal; […]
- će ostati čvrsto privrženi mjesnoj Crkvi u kojoj su smješteni i univerzalnoj Crkvi, izbjegavajući tako vrlo realnu opasnost da postanu izolirani unutar sebe;
- će održavati iskreno zajedništvo s pastirima koje Gospodin daje svojoj Crkvi i s naučavanjem koje je Kristov Duh povjerio tim pastirima;
- nikad neće sebe smatrati jedinim korisnicima ili posrednicima evangelizacije – ili čak jedinima koji polažu pravo na Evanđelje – nego će, svjesni širine i raznolikosti unutar Crkve, prihvaćati činjenicu da se Crkva utjelovljuje i u drugim oblicima, a ne samo kroz njih;
- će neprestano rasti u misionarskoj svijesti, zanosu, opredjeljenju i žaru;
- će uvijek pokazivati svoju univerzalnost, a nikad sektaštvo. […]
Trajna formacija listopad 2011 u pdf-u
Održan nacionalni kapitul FSR-a
Pod predsjedanjem Stjepana Kelčića, nacionalnog ministra, održan je nacionalni kapitul FSR-a kod braće franjevaca u „Taboru“ u Samoboru, 7.-9. listopada 2011. Istovremeno je u istom mjestu održana nacionalna skupština Frame. U radu nac. kapitulu FSR-a sudjelovali su iz našeg bratstva: Dragica Petković, delegatkinja, i fra Augustin Kordić, nacionalni asistent; a za Framu fra Ivan Penava, nacionalni asistent. – Na području Hrvatskoga nacionalnog bratstva FSR-a djeluje 110 mjesnih bratstava i 5 ih je u nastajanju, s 4.227 zavjetovanih članova. A naše Zagrebačko područje FSR-a ima 36 bratstava s 2.230 zavjetovanih članova. Na kapitulu je doneseno nekoliko odluka i smjernica o kojima će biti riječi na mjesečnom sastanku. – U subotu, 8. listopada, poslije večere sva područja FSR-a iz Hrvatske te predstavnici iz BiH predstavili su svoje božićne običaje uz božićne specijalitete. I naša Dragica Petković u tome je aktivno sudjelovala. List „Brat Franjo“ donosi o svemu ovome opširnije.
Održana sjednica mjesnog vijeća bratstva FSR-a
Pod predsjedanjem Štefice Kralj, ministrice, održana je sjednica vijeća našeg bratstva FSR-a, 10. listopada o. g. Bilo je riječi o duhovnim vježbama FSR-a; Hrvatskom socijalnom tjednu i našem udjelu u njemu; danima Duha Asiza; Misijskoj nedjelji, Tematskom susretu 4. Zagrebačkog područja FSR-a; kartonima s podacima i slikom pojedinih članova našeg bratstva, koje treba dostaviti Ljiljani Marić, tajnici; o zajedničkoj sjednici naših mjesnih vijeća FSR-a i Frame – predložen je za to datum: 28. listopada u 17,30 sati. Članovi mjesnog vijeća zaželjeli su da se nastavi razmatranje Božje riječi i molitva srijedom poslije večernje Mise. To ćemo nastojati i činiti.
Održane duhovne vježbe našeg bratstva FSR-a
Od 14. do 16. listopada 2011. održane su duhovne vježbe našeg bratstva FSR-a kod sestara karmelićanki BSI, na Vrhovcu 29 (Zagreb). U duhovnim vježbama, koje je vodio duhovni asistent, sudjelovali su ovi članovi FSR-a: Štefica Kralj, Snježana Vrbanić, Ivka Jerković, Melita Bašić, Marija Klarić, Ankica Globlek, Nada Žagrović, Branka Popović, Željka Tomljanović, Marina Alilović i Monika Brlić; iz postulature FSR-a: Dubravka, Dunja, Ivan i Nikola; te Jasna, vjernica. Razmatranja su bila: o vjeri u Isusa Krista, ljubavi prema nebeskom Ocu i o molitvi. Vrijeme duhovnih vježbi bilo je ispunjeno još: sv. Misom, časoslovom, pobožnostima, duhovnim filmom. Zahvaljujemo s. Moniki, poglavarici, i drugim sestrama karmelićankama, te gospođi koja nas je dvorila kod obroka!
Iz papine poruke za Misijsku nedjelju (23. listopada)
Papa Benedikt XVI. uputio je vjernicima diljem svijeta svoju ovogodišnju poruku za Svjetski dan misija, s temom Kao što mene posla Otac i ja šaljem vas (Iv 20,21). Iz poruke izdvajamo: „Ne možemo mirno prijeći preko činjenice da, i nakon dvije tisuće godina, još uvijek postoje narodi koji ne poznaju Isusa Krista i nisu još uvijek čuli njegovu poruku spasenja. Usto, sve je više onih koji su evanđelje zaboravili i napustili, premda im je ono naviješteno, ne prepoznaju se više u Crkvi; a i mnoge sredine, također u tradicionalno kršćanskim društvima, odupiru se otvaranju riječi vjere … Evanđelje nije isključivo dobro onoga koji ga je primio, već je dar koji se mora dijeliti, lijepa vijest koju treba prenositi. I taj dar-obveza povjerena je ne samo nekima, već svim kršćanima …“ I članovi FSR-a dužni su na svoj način naviještati evanđelje svijetu.
Posramio sam se
Dok su neki predstavnici FSR-a i Frame na naprijed spomenutom nacionalom kapitulu FSR-a govorili o socijalnim inicijativama FSR-a u Hrvatskoj, posramio sam se misleći na sebe pa i na naše bratstvo FSR-a. Primjer bratstva FSR-a na Trsatu u Rijeci pokazuje da FSR može uz malo dobre volje činiti mnogo dobra potrebnima u društvu u kojem živi. Oni su osnovali kuću za beskućnike „Ruže sv. Franje“ i izdaju časopis „Ulične svjetiljke“, koji izlazi u oko 8.000 primjeraka. To je prvi hrvatski časopis o beskućništvu i srodnim društvenim temama. Po ulicama Rijeke, Zagreba i Vinkovaca prodaju ga beskućnici i siromasi, a polovica zarade ide njima za potrebe njihovoga teškog života. Ako se ne varam bratstvo FSR-a na Trsatu po broju članova ne premašuje naše bratstvo FSR-a, ali našli su se članovi koji zdušno misle na potrebne, na beskućnike i siromahe. Nadam se da će se neke stvari i u našem bratstvu tijekom vremena u tom pogledu pokrenuti na bolje. (A. K.)
Cijeli listić se može preuzeti niže u pdf-u.